Idi na sadržaj

Mehkušci

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mehkušci
Sepioteuthis sepioidea
Sepioteuthis sepioidea
Sistematika
CarstvoAnimalia
NatkoljenoLophotrochozoa
KoljenoMollusca
Linné, 1758.
Razredi
Caudofoveata

Aplacophora
Polyplacophora
Monoplacophora
Bivalvia
Scaphopoda
Gastropoda
Cephalopoda

Rostroconchia

Mehkušci ili mekušci (Mollusca) su koljeno s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskičmenjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.

Na temelju savremenih istraživanja DNK, danas se mehkušci i neke druge skupine životinja svrstavaju u natkoljeno Lophotrochozoa. Danas na zemlji živi oko 50.000[nedostaje referenca] vrsta mehkušaca, a u fosilnom obliku poznati su još iz razdoblja pretkambrija.

Nauka koja se bavi mehkušcima zove se malakologija (ili malakozoologija).

Način života

[uredi | uredi izvor]

Osim polarnih regija i planina, mehkušci nastanjuju sva područja na zemlji. Većina živi u morima, gotovo sve grupe žive maritimno. Neke vrste školjkaša mogu se naći i u slatkoj vodi, a manjim dijelom čak i u vlažnoj zemlji (Pisidium spec.). No najveća grupa mekušaca, puževi, naseljuju sva ostala područja.

Građa mehkušaca

[uredi | uredi izvor]

Uz iznimku Monoplacophora i u naznakama mnogoljušturaša, tijela mehkušaca su nesegmentirana, građena bilateralno simetrično (kod npr. puževa simetrija može biti sekundarno poremećena) i bez ikakvog unutarnjeg potpornja. Obavijeno je mekim kožnatim plaštom koji kod većine vrsta izlučuje tvrdu vanjsku ljušturu koja štiti i podržava tijelo. Kod puževa ljuštura ("kućica") je neparna, a kod školjaka gotovo uvijek parna. Ljušture su građene od kalcij-karbonata i proteina i čine svojevrsni vanjski skelet. Kod nekih grupa ljuštura zakržlja ili čak potpuno nestane, kao kod puževa golaća.

Tijelo im se sastoji od četiri dijela: glave, probavnog trakta, plašta i stopala. Na glavi mehkušci imaju usta, oči i pipke. U probavnoj vrećici imaju crijeva, jetru, bubrege i spolne organe. Imaju plašt koji djelomično ili potpuno obavija tijelo i stvara plaštenu šupljinu u kojoj se nalaze dišni organi, škrge kod vodenih a pluća kod suhozemnih mehkušaca. S donje strane tijelo se proširuje u neparnu mišićnu tvorevinu, stopalo. Srce je na leđnoj strani i ima jednu klijetku, i jednu ili dvije pretklijetke, a u ustima imaju čeljusti ili nazubljenu pločicu.

Nervni sistem je različit, ali svi imaju 3 para ganglijskih čvorova sa živčanim tracima koji su povezani s osjetilnim organima.

Razred Slika Značaj/Predstavnici Broj vrsta Staništa
Puževi (Gastropoda)
Cepaea hortensis
Cepaea hortensis
Ljuštura je jednodijelna i ima oblik uvojite kućice. Morski puževi žive na dnu, a samo je nekoliko vrsta pelagijskih. Većina se hrani algama ili organskim sedimentom, neke su grabežljive. Puževi su jedina grupa mehkušaca na kopnu.[1] Predstavnici: morski leptir, morsko uho, morski zečevi, gološkrgaši 70.000 Morska, slatkovodna, kopnena
Školjke (Bivalvia)
Tridacna sp.
Tridacna sp.
Ljuštura je dvodjelna. Neke vrste polako se kreću morskim dnom, druge (poput kamenica) trajno su vezane uz dno. Glava nije razvijena, umesto rila imaju velike i sofisticirane škrge koje djeluju kao respirator i kao struktura za hvatanje fragmenata hrane i mikroba.[1] Predstavnici: ostrige, klapavice 20.000 Morska, slatkovodna; neke vrste i na dubinama preko 5.000 m
Glavonošci (Cephalopoda)
Sepioteuthis sepioidea
Sepioteuthis sepioidea
Ljuštura je uglavnom zakržljala. Na glavi imaju dobro razvijen mozak i čulne organe, pipke sa lovkama i jake čeljusti u ustima. Mogu se kretati vrlo brzo i fleksibilno uz pomoć mišićave šupljine koja djeluje na istom principu kao i mlazni motor. Neki glavonožci, poput velelignji, dostižu izvanredne tijelesne dimenzije.[2]Značajna je kefalizacija, tj. okupljanje čula na glavi blizu mozga (osobito kod lignji i hobotnica).[3]Predstavnici: nautilus, sipe, hobotnice, lignje 900 Morska, većina u pelagijalu, hobotnice uglavnom blizu morskega dna
Oklopnici (Polyplacophora)
Tonicella lineata
Tonicella lineata
Oni su ovalnog oblika i dugački i do nekoliko centimetara; žive u moru. Na poleđini imaju ljusku od osam pločica koje se preklapaju.[4] Glava je slabo razvijena, čulne lovke i oči nisu razvijene, nemaju rilo. Nervni sistem im je vrlo jednostavan, bez ganglija. Većina se prehranjuje algama.[5]
Predstavnici: Maslinasti oklopnik, Čekinjasti oklopnik
1.000 Stjenoviti i kameniti pojas i morsko dno
Slonovi zupci (Scaphopoda)
Antalis vulgaris
Antalis vulgaris
Ljuštura je izdužena i stožasta, s glavenim i nožnim ispupčenjem sa šireg kraja. Hrane se sedimentom, ljepljivim strukturama, nalik na pipke.[1] 500 Morske, zakopani u sediment; 6.000–7.000 m
Solenogastres
Epimenia verrucosa
Epimenia verrucosa
Crvolike životinje, naizgled slične mehkušcima klase Caudofoveata, ali se razlikuju u mnogim detaljima; plašt izlučuje nekoliko pojedinačnih slojeva mineraliziranih bodlji ili ljuskica; kreću se uz pomoć treperećeg svjetla; mesojedi su i dvospolni .[6] 200 Morsko dno, 200–3.000 m
Caudofoveata
Falcidens sp.
Falcidens sp.
Crvolike životinje beez ljušture, dužine od 2 mm do 14 cm, plašt lluči hitinsku kutikulu; bez nogu su, zato se kreću z ritmičnim grčenjem tijela; nedostaju brojna obilježja i strukture mehkušaca.[7] 120 Morsko dno, uglavnom pukotine u mehkom sedimentu, dubina 200–3.000 m
Monoplacophora
Helcionopsis sp.
Helcionopsis sp.
Srazmjerno manju mehkušci (od 3 mm do 3 cm) s strehastom ljušturom, glava i njene strukture (osim strugača) slično slabo razvijeni kao u kičmenjaka. Hrane se organskim sedimentom; imaju odvojene spolove (gonohoristi).[8] 31 Morsko dno, 1.800–7.000 m; jedna vrsta na oko 200 m
Rostroconchia
Technophorus sharpei
Technophorus sharpei
Fosilni; vjerovatni preci školjki Izumrli Morska
Helcionelloida
Latouchella costata
Latouchella costata
Fosilni; organizmi slični puževima Izumrli Morska

Razmnožavanje i razvoj mehkušaca

[uredi | uredi izvor]

Većina školjki, svi glavonošci i mnogi puževi su odvojenih spolova. Dvospolci su puno rjeđi nego što se to ranije pretpostavljalo. Oplodnja se najčešće odvija izvantjelesno, u vodi u koju se ispuštaju jajašca i spermiji, ali je kod viših mehkušaca pravilo oplodnja unutar tijela. Razvoj se najčešće odvija kroz stadij larve. Iznimka su glavonošci, kod kojih se na jajetu diskoidnim brazdanjem gradi embrij. Neki mehkušci se brinu za leglo, a neke vrste iz razreda Monoplacophora zadržavaju embrije do valjenja u plaštenoj šupljini.

Sistematika i filogenija

[uredi | uredi izvor]

Filogeneza pojedinih razreda je još uvijek sporna. Trenutno postoji više filogenetskih stabala, a svako od njih se dokazuje ponekim novim nalazom.

Lophotrochozoa

Brachiopoda

Bivalvia

Monoplacophora

Gastropoda

Cephalopoda

Scaphopoda

Aplacophora

Polyplacophora

Halwaxiida

Wiwaxia

Halkieria

Orthrozanclus

Odontogriphus

Kladogram mehkušaca (2007)[9].

Još uvijek se raspravlja i o porodičnim odnosima između grupa mehkušaca. U nastavku su prikazane dvije najčešće perspektive u tom pogledu: pretpostavljen preci su Aculifera ili Testaria.


Mollusca
Aculifera

Solenogastres

Caudofoveata

Polyplacophora

Conchifera

Monoplacophora

Bivalvia

Scaphopoda

Gastropoda

Cephalopoda

Hipoteza Aculifera

Mollusca

Solenogastres

Caudofoveata

Testaria

Polyplacophora

Monoplacophora

Bivalvia

Scaphopoda

Gastropoda

Cephalopoda

Hipoteza Testaria

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c Introduction to the Biology of Marine Life 2012, str. 147.
  2. ^ Introduction to the Biology of Marine Life 2012, str. 149.
  3. ^ Introduction to the Biology of Marine Life 2012, str. 146.
  4. ^ "Mehkušci (mollusca)". Arhivirano s originala, 11. 9. 2009. Pristupljeno 30. 11. 2014.
  5. ^ The Invertebrates: A Synthesis 2001, str. 124.
  6. ^ The Invertebrates: A Synthesis 2001, str. 121.
  7. ^ The Invertebrates: A Synthesis 2001, str. 120.
  8. ^ The Invertebrates: A Synthesis 2001, str. 123.
  9. ^ "The Mollusca". University of California Museum of Paleontology. Arhivirano s originala, 15. 12. 2012. Pristupljeno 2. 10. 2008.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]