Idi na sadržaj

Kriptografija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kriptografija je polje koje se bavi lingvističkim i matematičkim načinima zaštite informacija u komunikaciji.[1] Kriptografija se može usporediti sa steganografijom - naukom koja sakriva postojanost poruke ali ne i njen sadržaj.[1]

Općenito, kriptografija se koristi pri izgradnji i analizi protokola koji sprečavaju treću stranu ili javnost da sazna sadržaj kriptovane poruke[2] kao i pri različitim aspektima sigurnosne bezbjednosti kao što su povjerljivost i integritet podataka, autentifikacija i sl.[3] Moderna kriptografija počiva na poljima disciplina kao što su matematika, računarstvo, elektrotehnika, komunikacione tehnologije i fizika. Primjene kriptografije uključuju elektronsku trgovinu, sistem platnih kartica zasnovanih na čipovima, digitalne valute, računarske lozinke i vojne komunikacije.

Zaštita se može uglavnom sažeti u dvije metode: simetrične i asimetrične.[1]

Kod simetrične metode obe stranke posjeduju isti ključ, dok kod asimetrične imaju dva različita ključa.[1]

Sljedeća tabela sadrži historijske kao i savremene metode zaštite[1]:

Godina objave Naziv Metoda
1523 Vigenere simetrična
Prvi Svjetski Rat One Time Pad simetrična
Drugi Svjetski Rat Enigma simetrična
Drugi Svjetski Rat Navaho simetrična
1973 DES simetrična
??? AES simetrična
1976 Diffie-Hellmann asimetrična
1977 RSA asimetrična
??? El-Gamal asimetrična

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c d e Simon Singh, GEHEIME BOTSCHAFTEN - Die Kunst der Verschlüsselung von der Antike bis in die Zeiten des Internet,Carl Hanser Verlag, München 1999 ISBN 3-446-19873-3 njem.
  2. ^ Bellare, Mihir; Rogaway, Phillip (21. 9. 2005). "Introduction". Introduction to Modern Cryptography. str. 10.
  3. ^ Menezes, A. J.; van Oorschot, P. C.; Vanstone, S. A. Handbook of Applied Cryptography. ISBN 0-8493-8523-7.



Nedovršeni članak Kriptografija koji govori o računarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.