Prijeđi na sadržaj

Kromatin

Izvor: Wikipedija
Shematski prikaz isječka jezgre ljudske stanice

Kromatin je nukleoproteinski sadržaj kromosoma.[1] Čine ga molekula dvolančane DNK, RNK te histonski i nehistonski proteini.[1][2]

Kromatin čini svaki kromosom pa su po biokemijskom sastavu slični, ali drugog pojavnog oblika.[2] Kad kromosome ne možemo jasno uočiti svjetlosnim mikroskopom, služimo se nazivom kromatin.[2] Kromosome vidimo tek u fazi stanične diobe, a za vrijeme interfaze dekondenzirani su i neuočljivi. Prigodom diobe molekula DNK jače se pakira s proteinima, tj. spiralizira se i tad se kromosomi kondenziraju. Veliku ulogu u pakiranju molekule DNK imaju histoni, a osnovna jedinica pakiranja je nukleosom.[1]

Kromatin je dio stanične jezgre.[3]

Zahvaljujući metodama kromosomskog pruganja (G-pruganje, C-pruganje, R-pruganje), može se razlikovati tri vrste kromatina: eukromatin, konstitutivni heterokromatin i interkalarni heterokromatin. Postoji i fakultativni heterokromatin.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c Pavlica, Mirjana. Odgovori na postavljena pitanja iz biologije: Razlika izmedju kromatina i kromosoma? Skraćivanjem kromatina nastaje kromosom, da li od jednog kromatina 1 kromosom?, E mail škola mladih znanstvenika, Biologija, PMF Zagreb
  2. a b c jezgra, stanična. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 23. studenoga 2014.
  3. Krsnik-Rasol, M. Praktikum iz biologije staniceArhivirana inačica izvorne stranice od 3. veljače 2015. (Wayback Machine), Biološki odsjek PMF-a Zagreb
  4. Mrežni udžbenik iz genetikeArhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2020. (Wayback Machine) Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. 15. poglavlje: Eukariotski kromosom (pristupljeno 29. srpnja 2020.)